Iako danas broji svega 40-ak tisuća stanovnika, Šibenik je na vrhuncu svog zlatnog doba, u prvoj polovici 17. st., imao 10 do 12 tisuća stanovnika, što ga je činilo najvećim gradom u Dalmaciji. Iz tog je razloga i šibenska povijesna jezgra veća od jezgri ostalih, mnogo starijih, dalmatinskih gradova.
Raširila se ispod tvrđave sv. Mihovila, najstarije od četiri šibenske tvrđave. Gorica je gori, a Dolac doli, dok je najravniji dio kojeg su nekad okruživale obrambene zidine poznat pod nazivom Grad. Kameno srce grada krije preko 20 sakralnih objekata od kojih su neki i danas u aktivnoj službi. Neki su prenamijenjeni u galerije, muzeje pa čak i stambene objekte. Po Šibeniku se možete penjati i spuštati po 2 800 skala jer je dobar dio grada nastao na strmini pod liticom te se stoga kaže da s mora izgleda kao amfiteatar.

Trg Republike Hrvatske kojeg obrubljuju katedrala sv. Jakova, te Velika i Mala loža od srednjeg je vijeka bio središte društvenog života Šibenika. U neposrednoj blizini katedrale dvije su palače: Biskupska koja se naslonila na samu katedralu i sjedište je Šibenske biskupije, te Kneževa palača koja je nekad bila sjedište gradskog kneza, a danas dom Muzeju grada Šibenika. Sa zapadne strane katedrale skriva se Trg 4 bunara, nekadašnja najveća šibenska javna cisterna čiju je unutrašnjost također moguće posjetiti.

Dvije su zelene oaze u kojima možete uživati: Perivoj Roberta Visianija koji teče duž ostataka gradskih zidina i tako spaja Poljanu s rivom, te među strmim ulicama Gorice skriven Srednjovjekovni vrt sv. Lovre. U blizini je i treća zelena oaza, ako prijeđete cestu prema istoku tu je Perivoj Luje Maruna ispred crkve Gospe vanka Grada, čije ime dokazuje da ste sad zaista izvan nekadašnjih gradskih zidina.


